NUEVA kabinet za edukaciju, rehabilitaciju i savjetovanje

STRUČNI ČLANCI & BLOG

NUEVA je razvojni kabinet u Varaždinu koji pruža usluge psihološke i edukacijsko rehabilitacijske dijagnostike i terapije, te psihoterapije za djecu i odrasle.


girl-1208307_1920-1200x800.jpg
03/svi/2020

Granice često imaju negativnu konotaciju, no u ovom slučaju dobro postavljene osobne granice nas spajaju, jer svim stranama omogućuju da budu apsolutno svoji, čineći pritom prisniji i iskreniji odnos. Granice nas štite, i omogućavaju svakoj osobi u odnosu vlastiti rast i razvoj.
U odnosu u kojem su granice loše ili rigidno postavljene polazi se od zaključka da su svi stavovi, misli, vrijednosti jednake. Tu oba dvije strane osjećaju frustraciju, a sukobi su česti.

Često osobe koje osjećaju strah, nesigurnost, imaju manjak samopouzdanja rigidno postavljaju granice, misleći da pritom štite svoj intimni prostor. Takve osobe teško uspostavljaju bliske odnose, često kritiziraju druge, i koriste ostala ponašanja koja ih udaljavaju od drugih, a pravdajući se da su oni takvi, različiti od svih drugih i njih nitko ne razumije u potpunosti. Najveća zamka u koju možemo upasti ako uđemo u odnos s takvom osobom je uloga spasioca, gdje ćemo se svim silama truditi da promijenimo tu osobu, jer mi znamo što je za nju najbolje, zaboravljajući pritom da kontrolu imamo samo nad sobom, a ne nad nekim drugim.

Dakle, dolazimo do zaključka da granice možemo postaviti samo sebi, a ne drugima!

Potrebno je osvijestiti što želim u odnosu, što me ispunjava, a što me frustrira? Pitajući se također što je moja odgovornost u tom odnosu, a što nije moja odgovornost, te dokle želim ili ne želim ići?
Često se pitamo kako postaviti granicu, a da pritom ne povrijedimo drugu osobu jer nam je draga. Svaka osoba na drugačiji način percipira svijet, te ono što je za mene granica nije i za nekog drugog. Okolnosti u kojima se nalazimo se neprestano mijenjaju, a samim time mi se usklađujemo sa svijetom oko sebe, granice se šire ili sužuju, jačaju ili slabe. Ako želimo sačuvati odnos iskrena asertivna komunikacija je ključna.

Naši emocionalni ožiljci ne smiju biti izgovor za loše ponašanje, loše postavljanje granica, i krivnju drugog za to kako se ja sada osjećam. Svatko je odgovoran za sebe i svoju percepciju svijeta, ali i za način komunikacije koji bira. Sreća je da je postavljanje granica vještina koju svi možemo naučiti, i svi oni izgovori o prošlosti i teškom djetinjstvu, ovakvim ili onakvim roditeljima nam neće pomoći da se osjećamo bolje i zadovoljnije u odnosu. Ne možemo izbrisati svoje djetinjstvo, popraviti svog partnera, no možemo upoznati sebe i svoje potrebe, te naučiti asertivno komunicirati. Samo radom na sebi kroz odnose možemo doći do toga.
Granice su dobro postavljene u onim odnosima u kojima se osjećamo samopouzdano, sami odgovorni za svoju sreću, gdje imamo otvorenu i iskrenu komunikaciju, prihvaćamo i uvažavamo različitost druge osobe, uvijek pitamo (ne podrazumijevamo i “ne čitamo misli drugog”), koristeći pritom “tople” iskaze.

Topao osobni iskaz počinje sa:
Ja hoću…
Ja neću…
Volio bih…
Ne bih volio…
Pristat ću na…
Neću pristati na…

Najvažnije pitanje ja MORAM li ja ostati u tom odnosu ili ŽELIM li ostati u tom odnosu i raditi na njemu, prvenstveno radeći na sebi, a istovremeno rasti s drugom osobom.

Ne zaboravimo pritom da smo mi svi osjetljivi svatko na svoj način, te se branimo različitim mehanizmima. No, ako nam je odnos važan onda ćemo njegovati razumijevanje za drugoga, toplinu, altruizam i spremnost da zajedno rastemo kroz kvalitetnu komunikaciju.

Postavljanje granica je vještina, zahtjeva puno vježbe i vremena. Do zdravih granica se ne dolazi lako, no kroz njih odnosi postaju još kvalitetniji i čvrsti,a takve odnose svi priželjkujemo. Takvi odnosi od izuzetne su važnosti za našu sreću i zadovoljstvo.

Eva Brlek, mag.rehab.educ., psihoterapeut


nepoželjna-ponašanja-web.jpg
13/tra/2020

Na ovom webinaru najveći naglasak će biti na izazovnim, nepoželjnim ponašanjima djeteta, njihovim oblicima, komponentama i potrebama koje stoje iza njih. Sudionici će se upoznati sa znanstvenim aspektima nepoželjnih ponašanja, te će im biti predstavljene metode i tehnike u radu s djecom koja iskazuju takve oblike ponašanja.

🍭Prihvaćanjem emocija djeteta mi mu poručujemo da su emocije koje osjeća u redu, ali ne nužno i njegovo ponašanje. Prihvaćanjem emocije se potiče djetetova emocionalna samoregulacija i dajemo mu do znanja da ga razumijemo. Postavljanjem granica pokazujemo da je u redu biti ljut jer ne može biti sve po tvome, ali jedna od stvari koje ne možeš raditi kada si ljut je bacati se po podu, vrištati itd. Ponašanje je loše, a ne dijete.

🍭Usvajat ćemo obrasce nenasilne komunikacije, asertivnosti, te reflektiranja. U radu će se koristiti mnoštvo primjera iz prakse, a bazirane na edukacijsko-rehabilitacijskim i psihoterapijskim paradigmama.

🍭Naš odnos s djetetom temelj je za sve njegove buduće odnose, te je baza mentalnog zdravlja. Kada je odnos s djetetom harmoničan predstavlja mogućnost za optimalan rast, razvoj i učenje.

🎉Jeste li kad pomislili:
Što nije u redu s njim/njom?
Da i je to moje dijete?
Jesam li ja dobar roditelj/odgajatelj/učitelj?
Mogu li još nešto učiniti za naš odnos?
Izluditi će me…

🍭Webinar je namijenjen roditeljima, odgajateljima, učiteljima i svima koji žele naučiti više o ovoj temi.

👐Polaznici će dobiti potvrdu o sudjelovanju.

👐Kada: ponedjeljak, 20.04.2020.

👐Cijena: 100 kuna

☕Prijave: info@nueva.hr

🎈Webinar će se održati putem Zoom platforme.

🤝Webinar će voditi Eva Brlek, mag.rehab.educ., psihoterapeut

📮Više informacija na www.nueva.hr

Samo zajedno možemo rasti 🥰


kids-stress-1200x677.jpg
13/tra/2020

Djecu ne možemo zaštititi od iznenadnih traumatskih događaja koji se ovih dana događaju i izvan su naše kontrole (potresi, korona virus). Ovi događaji predstavljaju veliki odmak od našeg dosadašnjeg života, uključuju socijalnu izolaciju, promjenu dnevne rutine i razne osjećaje koji mogu varirati od preplavljenosti osjećajima do potpunog ignoriranja istih. I nama odraslima je potrebno neko vrijeme da razvijemo načine suočavanja sa svim tim situacijama, jednako tako i djeci.
S obzirom da su to neočekivane situacije, i neke naše reakcije su neočekivane. Izuzetno je važno znati da su sve emocije normalne, te da nema dobrih i loših osjećaja. Djeca vide što se događa oko nas, vide našu zabrinutost, makar mi o tome niti ne govorimo. Više od 80% komunikacije se odvija neverbalnim putem , te je to dio koji nikako ne možemo niti ne trebamo sakrivati od djece. Djeca jako lako uočavaju naše dvostruke poruke npr. kada govorimo da smo dobro, a nismo. Potrebno je s djecom otvoreno razgovarati i podijeliti svoje osjećaje, pritom pazeći na razvojnu dob djeteta. Možemo mu reći: „Baš nas je iznenadio ovaj potres, i ja sam se prepala, nisam ga očekivala“, “Kada se sve počelo tresti čvrsto sam te zagrlila da znaš da sam tu za tebe“ ,„Kada je sve prošlo plakala sam , jer sam bila tužna, sada mi je malo lakše…Kako si se ti osjećao?“.
Najvažnije je upamtiti da smo mi roditelji najvažniji uzori našoj djeci, te da smo pritom najznačajniji modeli djeci. Uz nas i oni sami uče kako se ponašati u izvanrednim okolnostima, kako rješavati novonastale probleme, te kako se suočavati sa izazovima koji su oko nas. O našim ponašanjima, ovise i njihova ponašanja.
Djeca vide što se događa oko nas i oko njih, te je potrebno da budu aktivni sudionici svih tih događaja. Ukoliko se pravimo da se ništa ne događa, djetetu šaljemo poruku da je u redu potiskivati svoje emocije, a to može imati značajne posljedice na kasnije mentalno zdravlje djeteta. Naravno da se i mi osjećamo uplašeno, zbunjeno, ljutito… Uključivanjem djeteta šaljemo mu poruku da je važno, vrijedno, da imamo povjerenja u njega, te da preuzima aktivnu ulogu u novonastaloj situaciji što je izuzetno važno za samopoštovanje djeteta.
Na situaciju koja je nova, neočekivana i odrasli reagiraju različito s ciljem što boljeg nošenja s istom, pa tako i djeca. Neka djeca mogu tražiti naše zagrljaje više od uobičajenog, neki mogu početi mokriti u krevet, buditi se tijekom noći, imati problema sa uspavljivanjem ili biti pretjerano razdražljivi ili prkosni. Moramo znati da su sve to pokušaji djeteta da se što lakše suoči sa novonastalim uvjetima, te ono što mu u ovom trenutku možemo pružiti je razumijevanje i podrška uz obavezne poruke „Tu sam za tebe“, „Zajedno ćemo kroz to proći“, „Volim te“.
Izuzetno je važno s djecom razgovarati o tome kako se osjećaju. Čak i ako oni sami o tome ne govore, možemo započeti razgovor kroz igru. Igra je spontana aktivnost djeteta. Djeca uživaju u igri, posebno je djeci predškolske dobi lakše izražavati svoje osjećaje kroz igru nego u direktnom razgovoru. Upravo je simbolička igra idealan način da s djetetom proradimo traumu kroz koju prolazimo. Tako putem igre možemo govoriti o emocijama, željama, težnjama, i načinima suočavanja s istima.
Kada se dogodi takva iznenadna situacija, važno je da s djetetom prođemo što mi znamo o potresu, kako i zašto dolazi do potresa, te što se preporuča napraviti (sakriti ispod stola, izaći van te se udaljiti od zgrada…). Konkretnim uputama lakše ćemo kontrolirati situaciju, te smanjiti i svoju i djetetovu frustraciju. Naravno da trebamo naše riječi i postupke prilagoditi dobi djeteta, nećemo isto razgovarati sa petogodišnjakom i desetogodišnjakom. Nakon potresa ili druge traumatične situacije s djecom je potrebno govoriti o tome zašto smo doma i ne idemo u vrtić ili školu. Možemo organizirati on line druženja s njihovim prijateljima kako bi bili u kontaktu i njegovali povezanost i brigu jedni za druge. Možemo utvrditi što se preporuča učiniti u slučaju potresa, ili na koji način možemo smanjiti vjerojatnost zaraze korona virusom.
U ovim trenucima najvažnije je uspostaviti dnevne rutine djetetu kako bi imalo osjećaj sigurnosti i kontrole. To je posebno važno za djecu s teškoćama u razvoju, koja možda i ne razumiju u potpunosti o čemu se radi, ali osjećaju da stvari nisu iste kao što su bile. Sa djecom s teškoćama korisno je razgovarati o novonastaloj situaciji putem slikovnih prikaza, koristeći pritom jednostavnije rečenice koje su djetetu razumljive sukladno njihovim sposobnostima, mogućnostima i jakim stranama.
Važno je da što više vremena provodite u zajedničkim aktivnostima s djecom, a vijesti i javljanja institucija ograničite na nekoliko puta na dan po nekoliko minuta, tako da budete informirani, ali ne da stresni prizori budu prisutni cijelo vrijeme potičući pritom bespomoćnost, crne scenarije i strah.
Naša djeca će se tijekom svog života zasigurno imati prilike susretati sa nizom izazovnih situacija, tako da na ove situacije možemo gledati kao na prilike za učenje, jačanje njihovih kapaciteta i potencijala za nošenje s istima, kako bi bili sigurni da smo učinili sve što je u našoj moći da im damo temelje za buduće događaje.

Eva Brlek, mag.rehab.educ, psihoterapeut vlasnica je kabineta NUEVA koji pruža usluge dijagnostike, savjetovanja i terapije iz područja edukacijske rehabilitacije, psihologije i psihoterapije.


022.jpg
11/velj/2020

Odnos najčešće definiramo kao ponašanje kojim zadovoljavamo svoje potrebe. Ovisno o vrsti odnosa različita je i hijerarhija zadovoljenja potreba. Najvažnija potreba u partnerskom odnosu je naravno privrženost odnosno ljubav.


011.jpg
11/velj/2020

Svakog dana, svi mi, očekujemo puno toga od drugih, a još više od sebe. Često imamo izrazito visoka očekivanja od drugih ljudi, koja se uglavnom ne ostvare ili se ostvare u manjoj mjeri, uglavnom ne dobijemo ono što smo željeli, očekivali da ćemo dobiti.


027.jpg
11/sij/2020

Koliko je izazovno za vas reći ne, a bez da se osjećate loše, tjeskobno, i neugodno? Ne zauzimanjem za sebe preuzimamo preveliku i nezdravu odgovornost za druge, iscrpljujući se pritom emocionalno, mentalno, pa i fizički…


026.jpg
29/pro/2019

U posljednjih nekoliko mjeseci, ljudi se najčešće javljaju na psihoterapijsko savjetovanje zbog preljuba bilo fizičkog bilo emocionalnog. Dok nam je svima nekako jasno što sve fizički preljub uključuje nekako je emocionalni jako teško prepoznati, i/ili priznati sebi. Ono što je unutar nas samih često puta se ne spominje, jer se nekako ne vidi odmah…


025.jpg
29/pro/2019

Prosincu se svi veselimo, prosinac je čaroban mjesec prepun ljubavi, opraštanja, pomaganja, nekih boljih verzija nas samih. Trudimo se vidjeti s onima s kojima se nismo stigli vidjeti, a željeli smo, opraštamo onima kojima nešto zamjeramo, trudimo se zagladiti odnose koji su malo postali hrapavi, želimo nagraditi sebe za sve uspjehe koje smo doživjeli kroz ovu godinu, postavljamo si ciljeve za nadolazeću u koju želimo ući bez utega iz prošlosti, oslobođeni svega da možemo udahnuti punim plućima sve što nas čeka u toj čarobnoj novoj godini.






Kontaktirajte nas!

Stojimo vam na raspolaganju!

Imate pitanja na koje tražite odgovore? Obratite nam se s povjerenjem!


TELEFON

042/232-788



MOBITEL

098/1911566



Pratite nas na

DRUŠTVENIM MREŽAMA

NUEVA kabinet za edukaciju, rehabilitaciju i savjetovanje.



Designed by Vop promidžba i usluge