Napad panike-kako si pomoći?

29 kolovoza, 2023 by Nueva0
napad-panike.webp

Većina ljudi koji su nekada doživjeli napad panike i saznali da se upravo o njemu radi, vjerojatno će se vrlo lako i živo moći sjetiti i opisati osjećaje i misli koje su u tim trenucima doživljavali. Naime, ovakav napadaj kod većine ljudi koji ga dožive ostavlja veoma snažan trag, a često dovodi i do izbjegavanja raznih situacija zbog straha od ponavljanja paničnog napadaja. U ovom tekstu opisat ćemo vrste i simptome paničnog napadaja i preporučiti potencijalne daljnje korake za osobe koje su doživjele ili doživljavaju napad panike.

Što je to kod napada panike da kod ljudi ostavlja tako snažan trag i snažan strah?

Napad panike je napadaj intenzivnog straha ili intenzivne nelagode koji započinje naglo i dostiže svoj vrhunac u nekoliko minuta. Praćen je snažnim osjećajem da će se nešto užasno ili grozno dogoditi. Iako osobama koje su ga doživjele često izgleda kao da je trajao dulje (upravo zbog intenziteta straha koji doživljavaju), napad panike, odnosno njegov najintenzivniji dio, zapravo traje 5-10 minuta, a nakon njega osoba često osjeća umor i iscrpljenost kroz ostatak dana. Napad dolazi uz veći broj fizičkih simptoma i kognitivnih simptoma (misli), kao što su primjerice:

  • Lupanje srca, ubrzan puls
  • Plitko, ubrzano disanje
  • Osjećaj da osoba ne može doći do daha, osjećaj gušenja
  • Vrtoglavica, ošamućenost
  • Znojenje
  • Drhtanje, tresenje
  • Pritisak ili bol u prsima
  • Mučnina, želučane tegobe
  • Strah od gubitka kontrole, strah da će osoba “poludjeti”
  • Strah od smrti

 

Zašto se ovo događa? Zašto baš meni?

Doživljajem napada panike, teško da se čovjek ne zapita zašto mu se to dogodilo. Svatko želi otkriti neki razlog ili jednostavno dobiti objašnjenje zbog čega se baš nama to događa. No, ne postoji jednostavan odgovor na to pitanje – kod nijedne osobe. Postoje razni utjecaji koji mogu dovesti do napada panike, a kroz razgovor sa terapeutom pokušat ćete doći i do uzroka koji su bili relevantni za vas (uz fokus na rješavanje problema). Primjerice, određenu ulogu igra genetika, napadi panike povezani su i s pojedinim osobinama ličnosti (npr.perfekcionizam), dok kod nekih ljudi pojačani stres može dovesti do napada panike.

Strah je osjećaj koji je urođen svim ljudima kroz evoluciju. On nam je koristan jer nam pomaže da pravilno reagiramo u određenim situacijama i da se zaštitimo (primjerice, kada bi vidjeli psa koji na nas reži, strah nas aktivira na bijeg i na taj način se štitimo od ugriza psa). Strah je tu da nam pomogne kada smo u pravoj opasnosti, no, problem zapravo nastaje kada se strah i tjeskoba javljaju u situacijama kada nema realne opasnosti (npr.kada doživimo napad panike tijekom čekanja u redu, gdje, objektivno, nismo u stvarnoj opasnosti). Naš “tjelesni alarm” je u tom slučaju previše osjetljiv i “pali” se u situaciji kada ne postoji stvarna opasnost te nas tjera na reakciju i da se zaštitimo. Naše misli također mogu biti jedan od faktora koji izazivaju panične napadaje i mogu pokrenuti tzv.krug panike – u kojem se nakon neke zastrašujuće misli (npr.pomislimo  “doživjet ću srčani udar”) “pali naš alarm” za opasnost (čak i kada opasnost ne postoji) i zapravo mozak pokreće reakciju straha i nelagode – doživljavamo simptome poput plitkog disanja, lupanja srca…koje nadalje povezujemo sa situacijom i možda mislimo da ćemo zbilja doživjeti srčani udar.

Bitno je identificirati situacije u kojima se pojavljuju napadi, postoje li neki značajni faktori koji utječu na njihovu pojavu, ali i koja ponašanja osoba izbjegava zbog napadaja. Izbjegavanja su bitna jer ljudi nakon napada panike često izbjegavaju situacije za koje smatraju da bi mogle dovesti do ponovne pojave paničnog napadaja. No, izbjegavanjem, najjednostavnije rečeno, zapravo samo “hranimo” paniku i bitno je u tretmanu raditi na izbjegavanjima na način da osoba dobije priliku vidjeti da situacije koje je izbjegavala, zapravo nisu toliko strašne ili kobne.

 

Kako da si pomognem?

Preporuka je kod doživljaja paničnih napadaja posjetiti stručnjaka za mentalno zdravlje – psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra, uz kojeg ćete raditi na napadima panike. Cilj je u terapiji shvatiti i doživjeti da “paljenje alarma” zapravo nije štetno i da nam se ništa strašno neće dogoditi, čak i ako doživljavamo simptome koji su nam neugodni i koje povezujemo sa napadima panike. Kroz terapiju učite kako doživljavati simptome na drukčiji način i kako pričekati da se alarm ugasi, umjesto pobjeći iz situacije ili je izbjegavati. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je preporučljiva i učinkovita za panične napadaje te pokazuje dugoročne efekte. Ukoliko se uključite u ovu vrstu terapije, s terapeutom ćete učiti prepoznavati i mijenjati svoje misli, ponašanja i emocije vezane uz paniku. Ova je vrsta terapije vremenski ograničena (kratka), strukturirana, usmjerena na problem i ima jasne ciljeve. Iako je ova vrsta terapije (relativno) kratka, njezin veoma bitan dio jest angažman klijenta – suradnja, i vježbanje i kod kuće. Naime, klijenti u KBT-u dobivaju i “domaće zadaće” i trebaju uvježbavati određena ponašanja i dok su sami, bez terapeuta, kroz svoj regularni tjedan. Bitna je i spremnost osobe da se izlaže nekim situacijama koje su joj neugodne ili teške (naravno, postupno i uz upute i nadzor terapeuta).

Iako je preporuka započeti terapiju, u nastavku donosimo i neke vježbe koje možete provoditi samostalno, kod kuće, i koje mogu biti od pomoći i olakšati vam nošenje sa panikom. Možete vježbati abdominalno disanje, prema uputama sa linka. Bitno je ovu tehniku uvježbati dok ste u mirnom stanju, bez panike, vježbati je dugoročno i kontinuirano, kako bi bila efikasna u situacijama koje izazivaju anksioznost. Preporuka je da se tehnika ne koristi tijekom samog napada panike, već da se uvježbava u mirnom stanju. Druge tehnike koje možete uvježbati sami jesu tehnike relaksacije (opuštanja). Postoji veliki broj tehnika opuštanja, primjerice, možete pokušati progresivnu mišićnu relaksaciju kao što je opisana na linku. Kao i sa abdominalnim disanjem, i ovu je tehniku bitno raditi u mirnom stanju, a ne tijekom napada panike. Ukoliko se odlučite na terapiju, sa terapeutom ćete vjerojatno prolaziti kroz ove ili slične tehnike, zajedno sa detaljnijim informacijama o njima.

Ukoliko doživljavate napadaje panike, ili zbog napada panike izbjegavate određena mjesta, događaje ili situacije, pozivamo Vas da nam se javite. Uz zajednički rad u našem savjetovalištu, moguće je umanjiti simptome anksioznosti i naučiti živjeti sa simptomima paničnih napadaja. Upamtite, pomoć je dostupna i mnogim je ljudima terapija pomogla sa istom teškoćom. Tu smo da Vas saslušamo i da zajedno poboljšamo kvalitetu Vašeg života.

Vidimo se u Nuevi <3

 

Korištena literatura:

Abdominalno disanje (online letak) (2019). Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetodavnog centra u Rijeci.

Andreja Kostelić-Martić (2017).  Napadaj panike ili neka teška bolest? Kako prepoznati napadaj panike i kako si pomoći u okviru kognitivno-bihevioralne terapije. Medicinska naklada.

David Westbrook i Khadija Rouf (1998). Razumjeti paniku. Oxford: Clinical Psychology Department.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Kontaktirajte nas!

Stojimo vam na raspolaganju!

Imate pitanja na koje tražite odgovore? Obratite nam se s povjerenjem!


TELEFON

042/232-788



MOBITEL

098/1911566



Pratite nas na

DRUŠTVENIM MREŽAMA

NUEVA kabinet za razvojnu podršku i psihoterapiju.