Neki od mogućih simptoma koji mogu biti prisutni kod djece s ADHD-om:

• teško se samostalno organiziraju, potrebna im je česta pomoć i vođenje
• izražena motorička aktivnost u rukama i nogama ili se vrpolje na stolcu ili sjedalu
• često imaju poteškoće ako se treba mirno i tiho igrati ili obavljati slobodne aktivnosti
• često pretjerano pričaju i „istrčavaju“ s odgovorima prije nego što je dovršeno pitanje
• poteškoće u održavanju pažnje pri obavljanju zadaća ili u igri, čini se da ne slušaju i kada im se direktno obraćamo
• usmjerenost na aktivnost im je sužena te često traže promjene aktivnosti
• često gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaća ili aktivnosti (igračke, školski pribor i dr.)
• često prekidaju ili ometaju druge (npr. upadaju u razgovor ili igru)
• poteškoće u emocionalnoj regulaciji (npr. niski prag tolerancije na frustraciju)

Na temelju navedenih kriterija, postoje tri tipa ADHD-a (i kod djece i kod odraslih):

1. kombinirani tip (nepažnja, hiperaktivnost-impulzivnost)
2. predominantno nepažljiv tip
3. predominantno hiperaktivno-impulzivni tip

S obzirom na to da se ADHD kod djece manifestira kao skupina simptoma, prilikom postavljanja dijagnoze uvelike pridonose opažanja o njihovom ponašanju iz perspektive roditelja, učitelja i djetetu bliskih osoba, ali i provođenje fizičkog, neurološkog, psihološkog i psihijatrijskog testiranja. Dječji psihijatar daje dijagnozu, dok ostali suradnici (psiholozi, edukacijski rehabilitatori, učitelji/nastavnici) i sl. procjenjuju rizik!

Jedan od najčešćih mitova o ADHD-u je da ga imaju samo djeca što nije istina! Zbog toga navodimo neke od mogućih simptoma koji mogu biti prisutni kod odraslih s ADHD-om:

• poteškoće s organiziranjem svakodnevnih obaveza
• osjećaj da žive ispod svojih potencijala (osjećaj neispunjenosti)
• započinjanja više aktivnosti odjednom od kojih se samo neki završe
• dugo odgađanje zadataka ili poteškoće s započinjanjem aktivnosti
• često kašnjenje ili zaboravljanje na dogovorene sastanke, obavljanje rokova…
• konstantno traganje za nečim stimulativnim te sklonost rizičnim ponašanjima
• često „isključivanje“ usred razgovora ili mogućnost hiperfokusa tijekom razgovora
• impulzivno trošenje novaca, mijenjanje životnih planova i sl.
• izražena motorička aktivnost u vidu lupkanja prstima, ljuljanje na stolici, potreba da se često ustane…
• poteškoće s motivacijom i kako ostati motiviranim
• često reagiraju naglo ili spontano bez obzira na posljedice

Izuzetno je važno da se kod postavljanja dijagnoze u odrasloj dobi dijagnostičar ne osloni samo na samoprocjenu sadašnjih teškoća osobe koje pretpostavlja da ima poremećaj, već je krucijalno ispitati rani i školski razvoj, provesti cjelovitu psihološku dijagnostiku koja uključuje kognitivne, emocionalne i bihevioralne čimbenike te uključiti ostale stručnjake u proces (neurolog, psihijatar…).

Kako izgleda naša procjena rizika za ADHD?

Procjena se može odviti kroz jedan susret ili kroz dva susreta (od dva do tri sata), ovisno o stanju osobe i količini primjene mjernih instrumenata. Na početku roditelji/skrbnici ili osoba koja sumnja na ADHD imaju dovoljno vremena stručnjaku opisati sve što smatraju bitnim vezano za dijete ili sebe i trenutne okolnosti u kojima se dijete ili osoba nalazi. Zatim započinje testiranje osobe certificiranim mjernim instrumentima. Nakon provedene procjene, stručnjak piše pisani nalaz u kojem prezentira rezultate procjene te smjernice za daljnje postupanje. Ukoliko je riječ o procjeni djeteta ili adolescenta, primjenjuju se mjerni instrumenti na roditeljima/skrbnicima te na stručnjacima u odgojno-obrazovnoj ustanovi koju dijete ili adolescent pohađa s ciljem dobivanja sveobuhvatne i jasne slike funkcioniranja.

Kada se javiti na procjenu rizika za ADHD?

Što se tiče procjene rizika za ADHD kod djece, naša preporuka je da ukoliko prepoznajete svoje dijete u većini gore navedenih znakova, a dijete ima navršene četiri godine, da se obratite za procjenu. Što se tiče procjene rizika za ADHD kod odraslih, naša preporuka je da ukoliko se prepoznajete u navedenim znakovima, a već ste se konzultirali s obiteljskim liječnikom ili nekim drugim stručnjakom, da se obratite za procjenu.

Mjerni instrumenti za procjenu rizika za ADHD koje koristimo u Kabinetu Nueva:

T.O.V.A. test (od 4 do 80+ godina)

T.O.V.A. test je kulturno i jezično neodređen kompjuteriziran test koji je baždaren na velikom normativnom uzorku, a namijenjen je mjerenju pažnje i impulzivnosti kod djece i odraslih. Navedeni mjerni instrument je u mogućnosti mjeriti osam različitih varijabli uspoređujući ih pritom s normama za dob i spol: varijabilnost vremena potrebnog za odgovor, duljina vremena potrebnog za odgovor, brzina pada izvedbe, pogreške uslijed impulzivnosti, pogreške uslijed nepažnje, vrijeme potrebno za odgovor nakon što se učini greška uslijed impulzivnosti, višestruki odgovori, prebrzi odgovori/odgovori nagađanja i niz sekundarnih varijabli. Trajanje testa je određeno na 10 ili 22 minute, ovisno o dobi.

Bender vizualno-motorički geštalt test (od 4 do 85+ godina)

Bender vizualno-motorički geštalt test je koristan pri otkrivanju organskih oštećenja i stupnja razvoja živčanog sustava te za procjenjivanje vizualne zrelosti, vizualno-motoričke integracije, stila odgovaranja, reakcija na frustraciju, sposobnost ispravljanja pogrešaka, motivacije i vještina dosjećanja. Trajanje testa je 20-30 minuta.

Test za deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj – ADHDT (od 3 do 23 godine)

ADHDT se koristi za identificiranje pojedinaca, procjenjivanje osoba upućenih na pregled zbog problema u ponašanju, praćenje napretka nakon posebnih programa intervencija, određivanje individualiziranih obrazovnih programa učenika te za mjerenje ADHD-a u istraživačkim projektima, a mjeri simptome ADHD-a i bihevioralne probleme. Trajanje testa je 5-10 minuta.

RUFF 2 i 7 – Test selektivne pažnje (od 16 do 70 godina)

Test Ruff 2 i 7 ispituje dva preklapajuća aspekta vizualne pažnje: usmjerenu pažnju (sposobnost održavanja razine uratka tijekom vremena) i selektivnu pažnju (sposobnost odabira relevantnih podražaja, uz ignoriranje distraktora). Trajanje testa je 5 minuta.

ASEBA za predškolsku i školsku dob (od 1 do 18 godine)

Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene za predškolsku i školsku dob mjeri širok raspon dječjih problema, različite kompetencije i područja prilagođenosti. ASEBA sustav omogućuje i usporedbu rezultata više davatelja podataka, što je osobito korisno za provođenje sveobuhvatne procjene djeteta jer svaki od davatelja podataka koji opaža dijete u različitim okruženjima može dati jedinstvene podatke. Trajanje testa 15-20 minuta.

Ono što na kraju želimo naglasiti jest kako su ovo bazični mjerni instrumenti koje koristimo za procjenu rizika ADHD-a, ali da po potrebi prilagođavamo mjerne instrumente ili dodajemo neke druge npr. za ispitivanje emocionalnog područja. Isto tako, kontinuirano radimo na usavršavanju naših stručnjaka i uvođenju novih mjernih instrumenata u naš Kabinet.

Kako izgleda naša psihološka procjena?

Procjena se može odviti kroz jedan susret ili kroz dva susreta, ovisno o stanju djeteta i količini primjene mjernih instrumenata. Na početku roditelji imaju dovoljno vremena stručnjaku opisati sve što smatraju bitnim vezano za dijete i trenutne okolnosti u kojima se dijete nalazi. Zatim dijete upoznaje prostor i ispitivača te započinje testiranje djeteta certificiranim psihologijskim instrumentima od strane Hrvatske psihološke komore. Nakon provedene procjene, psiholog piše pisani nalaz u kojem prezentira rezultate psihološke procjene te smjernice za daljnje postupanje ukućana i stručnjaka u odgojno-obrazovnim ustanovama kako bi pružili adekvatnu podršku djetetu. Naša psihološka procjena obuhvaća ne samo primjenjivanje mjernih instrumenata na djetetu, nego i primjenu mjernih instrumenata na roditeljima/skrbnicima te na stručnjacima u odgojno-obrazovnoj ustanovi koju dijete pohađa s ciljem dobivanja sveobuhvatne i jasnije slike djetetovog funkcioniranja.

Što sve nudimo od psiholoških procjena?

1. stručno mišljenje psihologa (dob 0-3) – ono može uključivati sljedeće mjerne instrumente: Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene za predškolsku dob (ASEBA) i Razvojni test Čuturić (RTČ)
2. stručno mišljenje psihologa (dob 3-6) – ono može uključivati sljedeće mjerne instrumente: Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene za predškolsku dob (ASEBA) i Razvojni test Čuturić (RTČ), Bender Geštalt II (od četvrte godine), Test za deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHDT; od treće godine), Ljestvica simptoma traume kod mlađe djece (TSCYC; od treće godine), IPUES (Ujak Hrčak; od treće i pol godine), Progresivne matrice u boji (CPM; od pete godine)
3. kompletno stručno mišljenje psihologa (dob 6-16) – ono može uključivati sljedeće mjerne instrumente: Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene za predškolsku dob (ASEBA), Wechslerov test inteligencije za djecu (WISC-IV-HR),Bender Geštalt II, Test za deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHDT), Beckovi inventari za mlade (BYI-II), Beckov inventar depresije II (BDI-II), Ljestivca simptoma traume kod mlađe djece (TSCYC), Skala strahova i anksioznosti za djecu i adolescente (SKAD-62), Skala depresivnosti za djecu i adolescente (SDD), Indeks profila emocija (PIE), Wartegg test crteža,
4. procjena socijalno-emocionalnog statusa – ono može uključivati sljedeće mjerne instrumente: Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene za predškolsku dob (ASEBA), Bender Geštalt II, Beckovi inventari za mlade (BYI-II), Beckov inventar depresije II (BDI-II), Ljestivca simptoma traume kod mlađe djece (TSCYC), Skala strahova i anksioznosti za djecu i adolescente (SKAD-62), Skala depresivnosti za djecu i adolescente (SDD), Indeks profila emocija (PIE), Wartegg test crteža, Cornell indeks (CI)
5. procjena adekvatnog školskog programa – ono može uključivati sljedeće mjerne instrumente: Wechslerov test inteligencije za djecu (WISC-IV-HR), Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene za predškolsku dob (ASEBA), Bender Geštalt II i bilo koji instrument namijenjen procjene emocionalnih teškoća
6. timska procjena (edukacijski rehabilitator + psiholog) – ono može uključivati sve navedene instrumente + nalaz edukacijskog rehabilitatora
7. procjena spremnosti za školu – ono može uključivati Achenbachov sustav empirijski utemeljene procjene za predškolsku dob (ASEBA), Bender Geštalt II, Progresivne matrice u boji (CPM) ili Wechslerov test inteligencije za djecu (WISC-IV-HR)