Što je to kod napada panike da kod ljudi ostavlja tako snažan trag i snažan strah?

Napad panike je napadaj intenzivnog straha ili intenzivne nelagode koji započinje naglo i dostiže svoj vrhunac u nekoliko minuta. Praćen je snažnim osjećajem da će se nešto užasno ili grozno dogoditi. Iako osobama koje su ga doživjele često izgleda kao da je trajao dulje (upravo zbog intenziteta straha koji doživljavaju), napad panike, odnosno njegov najintenzivniji dio, zapravo traje 5-10 minuta, a nakon njega osoba često osjeća umor i iscrpljenost kroz ostatak dana. Napad dolazi uz veći broj fizičkih simptoma i kognitivnih simptoma (misli), kao što su primjerice:

• Lupanje srca, ubrzan puls
• Plitko, ubrzano disanje
• Osjećaj da osoba ne može doći do daha, osjećaj gušenja
• Vrtoglavica, ošamućenost
• Znojenje
• Drhtanje, tresenje
• Pritisak ili bol u prsima
• Mučnina, želučane tegobe
• Strah od gubitka kontrole, strah da će osoba “poludjeti”
• Strah od smrti

Zašto se ovo događa? Zašto baš meni?

Doživljajem napada panike, teško da se čovjek ne zapita zašto mu se to dogodilo. Svatko želi otkriti neki razlog ili jednostavno dobiti objašnjenje zbog čega se baš nama to događa. No, ne postoji jednostavan odgovor na to pitanje – kod nijedne osobe. Postoje razni utjecaji koji mogu dovesti do napada panike, a kroz razgovor sa terapeutom pokušat ćete doći i do uzroka koji su bili relevantni za vas (uz fokus na rješavanje problema). Primjerice, određenu ulogu igra genetika, napadi panike povezani su i s pojedinim osobinama ličnosti (npr.perfekcionizam), dok kod nekih ljudi pojačani stres može dovesti do napada panike.

Strah je osjećaj koji je urođen svim ljudima kroz evoluciju. On nam je koristan jer nam pomaže da pravilno reagiramo u određenim situacijama i da se zaštitimo (primjerice, kada bi vidjeli psa koji na nas reži, strah nas aktivira na bijeg i na taj način se štitimo od ugriza psa). Strah je tu da nam pomogne kada smo u pravoj opasnosti, no, problem zapravo nastaje kada se strah i tjeskoba javljaju u situacijama kada nema realne opasnosti (npr.kada doživimo napad panike tijekom čekanja u redu, gdje, objektivno, nismo u stvarnoj opasnosti). Naš “tjelesni alarm” je u tom slučaju previše osjetljiv i “pali” se u situaciji kada ne postoji stvarna opasnost te nas tjera na reakciju i da se zaštitimo. Naše misli također mogu biti jedan od faktora koji izazivaju panične napadaje i mogu pokrenuti tzv.krug panike – u kojem se nakon neke zastrašujuće misli (npr.pomislimo  “doživjet ću srčani udar”) “pali naš alarm” za opasnost (čak i kada opasnost ne postoji) i zapravo mozak pokreće reakciju straha i nelagode – doživljavamo simptome poput plitkog disanja, lupanja srca…koje nadalje povezujemo sa situacijom i možda mislimo da ćemo zbilja doživjeti srčani udar.

Bitno je identificirati situacije u kojima se pojavljuju napadi, postoje li neki značajni faktori koji utječu na njihovu pojavu, ali i koja ponašanja osoba izbjegava zbog napadaja. Izbjegavanja su bitna jer ljudi nakon napada panike često izbjegavaju situacije za koje smatraju da bi mogle dovesti do ponovne pojave paničnog napadaja. No, izbjegavanjem, najjednostavnije rečeno, zapravo samo “hranimo” paniku i bitno je u tretmanu raditi na izbjegavanjima na način da osoba dobije priliku vidjeti da situacije koje je izbjegavala, zapravo nisu toliko strašne ili kobne.

Kako da si pomognem?

Preporuka je kod doživljaja paničnih napadaja posjetiti stručnjaka za mentalno zdravlje – psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra, uz kojeg ćete raditi na napadima panike. Cilj je u terapiji shvatiti i doživjeti da “paljenje alarma” zapravo nije štetno i da nam se ništa strašno neće dogoditi, čak i ako doživljavamo simptome koji su nam neugodni i koje povezujemo sa napadima panike. Kroz terapiju učite kako doživljavati simptome na drukčiji način i kako pričekati da se alarm ugasi, umjesto pobjeći iz situacije ili je izbjegavati. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je preporučljiva i učinkovita za panične napadaje te pokazuje dugoročne efekte. Ukoliko se uključite u ovu vrstu terapije, s terapeutom ćete učiti prepoznavati i mijenjati svoje misli, ponašanja i emocije vezane uz paniku. Ova je vrsta terapije vremenski ograničena (kratka), strukturirana, usmjerena na problem i ima jasne ciljeve. Iako je ova vrsta terapije (relativno) kratka, njezin veoma bitan dio jest angažman klijenta – suradnja, i vježbanje i kod kuće. Naime, klijenti u KBT-u dobivaju i “domaće zadaće” i trebaju uvježbavati određena ponašanja i dok su sami, bez terapeuta, kroz svoj regularni tjedan. Bitna je i spremnost osobe da se izlaže nekim situacijama koje su joj neugodne ili teške (naravno, postupno i uz upute i nadzor terapeuta).

Iako je preporuka započeti terapiju, u nastavku donosimo i neke vježbe koje možete provoditi samostalno, kod kuće, i koje mogu biti od pomoći i olakšati vam nošenje sa panikom. Možete vježbati abdominalno disanje, prema uputama sa linka. Bitno je ovu tehniku uvježbati dok ste u mirnom stanju, bez panike, vježbati je dugoročno i kontinuirano, kako bi bila efikasna u situacijama koje izazivaju anksioznost. Preporuka je da se tehnika ne koristi tijekom samog napada panike, već da se uvježbava u mirnom stanju. Druge tehnike koje možete uvježbati sami jesu tehnike relaksacije (opuštanja). Postoji veliki broj tehnika opuštanja, primjerice, možete pokušati progresivnu mišićnu relaksaciju kao što je opisana na linku. Kao i sa abdominalnim disanjem, i ovu je tehniku bitno raditi u mirnom stanju, a ne tijekom napada panike. Ukoliko se odlučite na terapiju, sa terapeutom ćete vjerojatno prolaziti kroz ove ili slične tehnike, zajedno sa detaljnijim informacijama o njima.

Ukoliko doživljavate napadaje panike, ili zbog napada panike izbjegavate određena mjesta, događaje ili situacije, pozivamo Vas da nam se javite. Uz zajednički rad u našem savjetovalištu, moguće je umanjiti simptome anksioznosti i naučiti živjeti sa simptomima paničnih napadaja. Upamtite, pomoć je dostupna i mnogim je ljudima terapija pomogla sa istom teškoćom. Tu smo da Vas saslušamo i da zajedno poboljšamo kvalitetu Vašeg života.

Vidimo se u Nuevi <3

Korištena literatura:

Abdominalno disanje (online letak) (2019). Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetodavnog centra u Rijeci.

Andreja Kostelić-Martić (2017).  Napadaj panike ili neka teška bolest? Kako prepoznati napadaj panike i kako si pomoći u okviru kognitivno-bihevioralne terapije. Medicinska naklada.

David Westbrook i Khadija Rouf (1998). Razumjeti paniku. Oxford: Clinical Psychology Department.

U tjednima prije početka školske godine, bilo bi dobro da se djeca ustaju postupno ranije nego što su to činili tijekom praznika. Tako će imati dovoljno vremena da se prilagodbe na novi („stari“) obrazac spavanja kojeg škola zahtjeva. Vraćanje u školsku rutinu zna biti teško za djecu, kao i za roditelje, stoga se preporučuje da se i djeca uključe u organizaciju vremena prije početka škole te da se to nastavi i tijekom škole. Posebice se tu treba fokusirati na postupno smanjenje korištenja digitalnih tehnologija.

Kvalitetna komunikacija je važna i za djecu i za roditelje jer pomoću nje mogu izraziti svoje nade, razočarenja, uspjehe ili neuspjehe, strahove i probleme bez prigovaranja i kritiziranja. Podijelite i vi svoje strahove i nesigurnosti koje osjećate zbog početka nove školske godine, ali ih podsjetite i da učitelji i profesori dijele te osjećaje koji će se s vremenom smanjiti. Komunikacija treba biti prilagođena dobi na način da s mlađom djecom komuniciramo postavljanjem jednostavnih pitanja i usmjeravanjem na prijatelje i učitelje, a s adolescentima se preporučuje naglašavanje njihovih snaga i vrlina bez nametljivih i naglih pokušaja komunikacije.

Prilikom kupnje knjiga, pribora, odjeće i obuće za novu školsku godinu, pitajte dijete što želi te mu dajte slobodu u izboru kako bi stekli osjećaj povjerenja. Isto tako, bilo bi poželjno da pri prelistavanju novih knjiga roditelj skrene pažnju na nešto zanimljivo i probudi interes kod djeteta.

Podržavajuća okolina uključujući rodbinu, prijatelje, učitelje, profesore, susjede i stručnjake mentalnog zdravlja mogu značajno doprinijeti bržoj i uspješnijoj prilagodbi na novu školsku godinu. Isto tako, uključivanje djeteta u izvannastavne aktivnosti ili sport koji ih zanima može samo poboljšati djetetovu izgradnju socijalnih vještina i jačanju samopouzdanja.

I za kraj, učenje od malena o tome kako se nositi sa stresom je dugoročno puno korisnije za rješavanje problema od zaštite što često roditelji rade iz najbolje namjere. Moramo uzeti u obzir kako će dijete tijekom svojeg školovanja doživjeti mnogo stresnih situacija, a doživljavanje samog stresa ovisi o djetetovoj percepciji, ali i o roditeljskog reakciji. Kako bi pružili podršku i djeci i roditeljima, kabinet Nueva nudi besplatno savjetovanje u tjednu od 28.09. do 01.09.2023!

Rezervirajte svoje mjesto na vrijeme na 098/1911566 ili na info@nueva.hr

Čekamo Vas kako bi rasli zajedno, vidimo se u Nuevi!

]]> https://nueva.hr/2023/08/11/u-novu-skolsku-godinu-bez-stresa-kako-pomoci-djetetu-ali-i-sebi-kao-roditelju/feed/ 0 https://nueva.hr/2022/12/19/neurofeedback-suvremena-znanstvena-terapijska-metoda-koja-poboljsava-nacin-funkcioniranja-mozga-i-mentalno-zdravlje-pojedinca/ https://nueva.hr/2022/12/19/neurofeedback-suvremena-znanstvena-terapijska-metoda-koja-poboljsava-nacin-funkcioniranja-mozga-i-mentalno-zdravlje-pojedinca/#respond Mon, 19 Dec 2022 12:48:06 +0000 https://nueva.hr/?p=2309 NUEVA je jedinstveni kabinet na području Varaždinske županije koji pruža usluge dijagnostike, savjetovanja i terapije iz područja edukacijske rehabilitacije, psihologije i psihoterapije. Svojim interdisciplinarnim pristupom i inovativnim terapijskim metodama, vlasnica dr. sc. Eva Brlek, prof. reh., psihoterapeut, ponosno ističe da NUEVA kabinet primjenjuje tehnike i metode koje omogućavaju pojedincu ostvarivanje vlastitih sposobnosti, potencijala i mogućnosti. Ako vam je potrebna stručna podrška i procjena, psihoterapija ili savjetovanje – na pravom ste mjestu.

Neurofeedback – metoda koja dovodi do boljeg mentalnog zdravlja

Jedna od novosti u NUEVA kabinetu je Neurofeedback – znanstvena terapijska metoda bazirana na praćenju električne aktivnosti mozga (EEG-a) i davanju povratne informacije.

Radi se o metodi koja pomoću EEG medicinskog aparata snima i analizira aktivnosti moždanih valova osobe te ih tada pretvara u korisne povratne informacije na temelju kojih se vidi kako mozak funkcionira. Te povratne informacije, to jest feedback, osobi (djetetu ili odrasloj osobi) su prikazane u obliku crtića, videoigre, filma ili glazbenog spota.

Upravo tako je moguće naučiti mozak da ‘bolje’ funkcionira jer on gleda svoju aktivnost na ekranu. Time poboljšava samoregulaciju i uči kako pronaći optimalnu razinu funkcioniranja, ali i to kako ostati na toj razini uz pomoć audiovizualnih stimulusa.

Neurofeedback može pomoći kod smanjenja ili potpunog uklanjanja simptoma poremećaja koji se odnose na poremećaj pažnje/hiperaktivni poremećaj, poremećaj senzorne integracije, poteškoće s učenjem ili koncentracijom, anksioznost i depresiju pa sve do poremećaja poput tikova, paničnih napada, tjeskobe, straha, stresa, glavobolje i migrena.

Može se koristiti i za poboljšanje performansi na području sporta, glazbe, plesa i glume.

Bezbolna terapija koja dovodi do bolje kvalitete života pojedinca

Važno je spomenuti da je terapija u potpunosti bezbolna te da ova suvremena tehnologija može pomoći u otključavanju svih vaših potencijala.

U kabinetu Nueva koristi se poseban terapijski program čiji su protokoli izrađeni prema individualnim karakteristikama svakog pojedinca a objedinjuju psihoterapiju i neurofeedback. Inovativna kombinacija omogućava ljudima da postignu veću funkcionalnost živčanog sustava, poboljšaju kognitivne sposobnosti i zadobiju emocionalnu ravnotežu. Povratnim signalom postiže se mijenjanje obrazaca moždanih valova kako bi se promijenilo ponašanje, a upravo to dovodi do smanjenja ili eliminiranja neprijatnih simptoma te se poboljšava ukupna klinička slika, kvaliteta života te emocionalna ravnoteža.

Za više informacija i sva pitanja posjetite našu web stranicu www.nueva.hr ili nas kontaktirajte na brojeve telefona 042/232-788 i 098/1911566.

• poremećaj pažnje/hiperaktivni poremećaj
• poremećaj senzorne integracije
• poteškoće učenja
• poteškoće koncentracije
• tikovi
• anksioznost i depresivnost
• panični napadi
• tjeskobe i različitih strahova
• stresa
• loše koncentracije
• glavobolja i migrena

Osim toga, neurofeedback terapija može se koristiti i za poboljšanje performansi na području sporta, glazbe, plesa i glume. Pokazano je da neurofeedback može pozitivno utjecati na određene moždane valove povezane sa sportskim i umjetničkim aktivnostima. Kod sportaša se neurofeedback terapijom najčešće nastoje poboljšati psihomotorne funkcije i samokontrola kako bi se poboljšala sportska izvedba.

Sofisticirana suvremena tehnologija tijekom neurofeedback terapija analizira aktivnosti moždanih valova te ih pretvara u korisne informacije o tome kako naš mozak funkcionira. Pomoću neuroffedbacka mozak se može vidjeti „kao u ogledalu“.Terapija se izvodi na način da se mjere moždani valovi, nakon čega se mozgu daje povratni signal u obliku stimulusa. Stimulus je najčešće auditoran (u obliku slušanja glazbe ili zvukova) ili vizualan (u obliku igranja igrica ili gledanja video zapisa). Uz pomoć EEG-a mjeri se odgovor na stimuluse te se bilježi napredak u funkcioniranju mozga. Pomoću neurofeedbacka osoba uči kako kompenzirati disregulaciju i postići veću funkcionalnost živčanog sustava čime može smanjiti ili eliminirati svoje simptome, poboljšati kognitivne sposobnosti i zadobiti emocionalnu ravnotežu. Povratnim signalom se nastoji postići mijenjanje obrazaca moždanih valova kako bi se promijenilo ponašanje, dovelo do smanjenja neprijatnih simptoma, te do poboljšanja ukupne kliničke slike i kvalitete života pojedinca.

Kako se provodi neurofeedback terapija

1) Inicijalna procjena

Inicijalna procjena uključuje upoznavanje sa karakteristikama kliničke slike, te se provodi testiranje različitim dijagnostičkim instrumentima ovisno o potrebama svake pojedine osobe. Nakon toga se provode individualne konzultacije te se određuje širi kontekst terapije koja uz sami neurofeedback može uključivati i terapijski rad edukacijskog rehabilitatora, psihologa ili psihoterapeuta. Prije uključivanja u terapijski proces osoba se upoznavanje s metodom, ograničenjima i mogućim oblicima napretka vezanim za očekivanja svake pojedine osobe.

2) Neurofeedback terapije

Jedan ciklus sastoji se od 20 terapija. Svaka pojedinačna terapija traje od 30-45 minuta, ovisno o odabranom protokolu. Optimalna učestalost treninga je 2 do 3 puta tjedno, a u pojedinim slučajevima preporučuje se raditi svaki dan. Minimalna učestalost dolazaka je jednom tjedno. Ponekad, ovisno o kliničkoj slici, može se raditi nekoliko ciklusa između kojih se radi pauza od nekoliko tjedana.

3) Finalna procjena

Nakon odrađenih 20 terapija radi se ponovna procjena s ciljem utvrđivanja napretka, te dogovora o daljnjim smjernicama za ostvarivanje maksimalnih potencijala osobe. Od trenutka kad se postignu ciljevi klijentima se preporučuje nastaviti dolaziti još 5-10 tretmana kako bi se prevenirao povratak neželjenih simptoma.

*za svaku pojedinu osobu utvrđuju se individualizirani protokoli ovisno o simptomima i kliničkoj slici osobe

*najbolje rezultate daje kombinacija neurofeedbacka s terapijama edukacijskog rehabilitatora, psihologa ili psihoterapeuta 

*ako na dogovoreni termin ne dođete niti ga unaprijed ne otkažete zadržavamo pravo naplate istog u 100% iznosu kao da je održana terapija 

*na ciklus od 10, 20 i 30 terapija odoravamo popust za jednokratna plaćanja

]]> https://nueva.hr/2022/11/19/neurofeedback-terapije/feed/ 0